Razvoj društvene odgovornosti poduzeća (DOP) u Hrvatskoj

Istovremeno hrvatsko gospodarstvo, posebno mala i srednja poduzeća su pod velikim pritiskom svojih kupaca da li prakticiraju DOP. Preporuke za DOP su jasne i primjenjive za poslovnu zajednicu u zemljama u tranziciji kroz direktnu podršku kao i kroz poboljšanja u zakonodavstvu internacionalnim standardima i certifikacijama. DOP ne predstavlja samo promjenu u komercijalnoj zaštiti okoliša već i u individualnom pristupu ali i u svom društvenom i kulturnom okruženju.

DOP projekt u Hrvatskoj  pokazuje važnost odgovornog poslovanja u politici kao i način na koji se može uvesti u srednja i mala poduzeća uz financijske koristi.

Projektni dokument je potpisan između Hrvatske vlade i UNIDO-a.

Projektne aktivnosti su se odvijale na slijedeći način:

• Širenje internacionalnih i nacionalnih “dobrih praksi” u DOP-u, prikaz dobrih rezultata hrvatskim dionicima pozitivnih utjecaja na srednja i mala poduzeća u područjima na kojima tvrtke djeluju uzimajući u obzir i društveni i okolišni utjecaj.
• Izgradnja potrebnih kapaciteta u Hrvatskoj koji bi podržavali institucije (kao što je to Hrvatski centar za čistiju proizvodnju) u pomaganju poslovnom sektoru, posebno izvozno orijentirani u korištenju praktične metodologije i odgovarajućih alata potrebnih za isplativu primjenu DOP zahtjeva na globalnom tržištu. U tom pogledu nacionalni kapaciteti moraju se izgraditi kako bi se nastavile aktivnosti i nakon formalnog završetka projekta
• Dijeleći mišljenje o tijeku provedbe i rezultatima projekta s drugim sudionicima u projektu, rezultati će se predstaviti kao Hrvatski program za DOP i privuklo dionike u dijalog i na regionalnoj razini.

Četiri tvrtke su sudjelovale u projektu:

• SIPRO d.d., Umag,
• PPM d.o.o., Čakovec,
• Keramička industrija Orahovica d.d.,
• LURA d.d. - Tvornica Srela. Bjelovar

Metodologija provođenja DOP poboljšanja na razini tvrtke se bazira na trobilančnom (triple bottom line TBL) pristupu koji u knjigovodstvo uključuje osim financijskih prikaza i društvene i okolišne. Kako je poslovanje prešlo u novi milenij, metode izvještavanja postaju složenije i detaljnije. Novi oblici tvrtkinih priopćenja koji uključuju financijske okolišne i društvene domene u izvještavanju. Jedan od načina je i trobilančni pristup.

Trobilančni pristup je termin koji je 1999.g. koristio Elkoington umjesto uobičajene financijske bilance kako bi uključio i dvije dodatne komponente u izvještavanje -  društvenu i okolišnu. Razumljivo je da tvrtke trebaju stvarati profit u financijskom dijelu poslovanja kako bi se održale, pristup je zasnovan na povratu investicija ali ne samo u financijskom kapitalu već i u društvenoj i okolišnoj dobiti.

Metodologija koja je dogovorena između UNIDO i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva a proveo je Hrvatski centar za čistiju proizvodnju (HRCČP) sjedinjuje tri glavna područja:

• Proizvodnja – u tom području cilj je efikasnije i organiziranije radno mjesto, poboljšanja u organizaciji proizvodnje zasnovan na Total Quality Management netodi i na japanskoj 5 S i 3 M metodologiji.
• Društveni odnosi – usredotočuje se na uvjete na radnom mjestu, brizi o zdravstvenoj zaštiti i sigurnosti na radu, u odnosu na donošenje odluka. U tom području usklađuju se međunarodni, evropski i hrvatski standardi kao podrška tvrtki za poboljšanja.
• Okoliš – cilj je potaknuti tvrtke za primjenu čistije proizvodnje i racionalnije korištenje sirovina i smanjenje količina otpada i emisija na izvoru, temeljem dosadašnjih iskustava HRCČP.